Preskočite na glavni sadržaj

Program 'Jezična raznolikost u Hrvatskoj' o ulasku RH u EU

Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba pridružuje se obilježavanju skorog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju bogatim programom objedinjenim pod nazivom 'Jezična raznolikost u Hrvatskoj' što uključuje i deset javnih tribina u Društvu hrvatskih književnika (DHK) od kojih će prva biti 13. svibnja o talijanskom jeziku.
vrijeme: 13.05.2013.
mjesto: Zagreb
url: http://www.dhk.hr
Tribine će na nov i inovativan način pristupiti pitanjima i bogatstvu jezične raznolikosti, organizirane su po grupacijama jezika s namjerom da se pokaže što te jezike spaja, a što ih razdvaja, objasnio je danas član Korodinacije i predstavnik bugarske nacionalne manjine Raško Ivanov na predstavljanju programa u DHK-u.

Spomenuo je i tribinu što će se održati 28. svibnja a na kojoj će o tome što je zajedničko, a što različito, u bosanskom, bugarskom, crnogorskom i srpskom jeziku, govoriti akademik Josip Bratulić i profesori Dževad Jahić, Josip Silić i Dušan Marinković.

Tribine će se održavati od svibnja do studenoga ove godine, u lipnju će se održati dvije - o hebrejskom te o slovenskom i makedonskom jeziku. Nakon ljetne stanke, rujan će biti 'u znaku' dviju tribina - o mađarskom te o ruskom, rusinskom i ukrajinskom jeziku, a u listopadu ćemo na dvije tribine saznati više o njemačkom te o češkom, slovačkom i poljskom jeziku, dok će se u studenome održati tribine o romskom i albanskom jeziku.

Osim tribina, Koordinacija će 25. rujna obilježiti Međunarodni dan kulturne raznolikosti obilježiti koncertom višejezične vokalne skupine "Čipkice" koje pjevaju na 11 jezika, a Međunarodni dan nacionalnih manjina i ljudskih prava - 10. prosinca- otvorenjem izložbe plakata o jezicima nacionalnih zajednica u Republici Hrvatskoj.

'Granice mog jezika, granice su moga svijeta.' - Ludwig Wittgenstein

Citat poznatog austrijskoga filozofa Ludwiga Wittgensteina ukazuje nam i na to da granice svoga svijeta možemo proširiti poznavanjem drugih jezika i kultura onih koji govore tim drugim jezicima u čemu su nam pak od velike pomoći prevoditelji. Ipak, kako je istaknuo Ivanov, uloga prevoditelja se često zanamaruje pa će se na tribinama ukazati i na važnost prevoditelja kao posrednika između kultura.

Bit će riječi i o tuđicama koje su se uvriježile u hrvatskome jeziku, osobito o onima koje nemaju ekvivalente u hrvatskome jeziku, poput lopte i mačke koje dolaze iz mađarskoga jezika ili riječi šabat (subota), abrakadabra i amen koje smo preuzeli iz hebrejskoga jezika.

Prevoditeljica i moderatorica tribina Ksenija Banović najavila je da će se, uz osobitosti vokabulara na tribinama govoriti i o osobitostima gramatike, fonetike i frazeologije.
Tako ćemo saznati i da, primjerice mađarski ne poznaje glagol imati, a specifičan je i po velikom broju padeža, jezikoslovci se ne slažu oko točnog broja, ali smatra se da ima 24 padeža.

Kad je pak riječ o fonetici podsjetit ćemo se da su stručna istraživanja iz 1934. u Parizu predstavila ukrajinski jezik kao drugi najljepši jezik u svijetu po melodičnosti, odmah iza talijanskog, rekla je.

Kao primjer osobitosti frazeologije Banović je spomenula i to da kada mi kažemo da će se nešto dogoditi 'Na Sveto Nigdarjevo', Nijemci će reći da će to biti 'Kad Uskrs i Božić padnu na isti dan'.
 
Što su 'lažni prijatelji'?

'Lažni prijatelji' su parovi riječi ili grafema u dva jezika koji izgledaju ili zvuče isto ili slično, ali imaju različito značenje, objasnila je Banović dodavši da će se na tribinama 'rasvijetliti' i takvi slučajevi.

Spomenula je i nekoliko primjera pa tako kada Slovaci kažu da nešto vonja to za njih znači da miriši, dok za Bugare mirisati znači smrdjeti. Kada Rus izgovori riječ ponos to znači da ima probavnih problema, odnosno proljev, a za Slovake baba nije stara žena već djevojka. Kada na hebrejskome kažete riba to znači da ste mislili na pekmez, a riječ sir nije u hebrejskome jeziku mliječni proizvod već se radi o loncu.

Ako čujemo rusku riječ život ne možemo je pojmovno poistovjetiti s našom riječju život jer ona za Ruse znači trbuh, kao što kada izgovore riječ pravda misle na istinu, ako nekoga smatraju neprijateljem nazivat će ga vrag, a kada žele reći da je nešto crveno reći će da je krasno.

Riječ bukva iz bugarskoga jeziku u prijevodu na hrvatski znači slovo, dok će, primjerice, Bugari za vrijednu ženu reći da je reč.
(Hina)