U srijedu, 8. svibnja, u 9.30 sati, u Muzeju za umjetnost i obrt, održava se predstavljanje monografije 'Arhitekt Herman Bollé', autora dr. sc. Dragana Damjanovića.
vrijeme: 08.05.2013.
mjesto: Zagreb; Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10
Knjigu će predstaviti: Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba, dr. sc. Zvonko Maković, dr. sc. Irena Kraševac i Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt.
Monografija o Hermanu Bolléu predstavljat će prvi cjeloviti prikaz života i rada jednog od najvažnijih hrvatskih arhitekata kraja 19. i početka 20. stoljeća. Iako je Bollé (Köln, 1845. – Zagreb, 1926.) ostvario golemi arhitektonski opus u Hrvatskoj i okolnim zemljama i iako je kao jedan od osnivača i dugogodišnji ravnatelj Obrtne škole, odigrao ključnu ulogu u procvatu hrvatske obrtne proizvodnje, te u razvoju prvog stručnog usavršavanja za domaće graditelje do sada njegovo djelovanje nije cjelovito obrađeno, već samo parcijalno kroz ne osobito brojne članke u časopisima.
Na oko 500 kartica teksta koje prati oko šest stotina ilustracija autor donosi cjeloviti pregled Bolléovog stvaralaštva, od njegovih početaka u Kölnu i Beču, preko rada na završavanju đakovačke i restauraciji zagrebačke katedrale, u okviru ateljea Friedricha Schmidta, do samostalnih ostvarenja zagrebačkog perioda njegovoga stvaralaštva (1879. – 1926.).
Monografija je strukturirana djelom prema kronološkom, djelom prema tematskom načelu. U prvim se poglavljima obrađuje najranije razdoblje Bolléovog života i rada, ponajprije školovanje u radionici vlastitog oca, a potom u ateljeima Heinricha Wiethasea u Kölnu i Friedricha Schmidta u Hrvatskoj.
Slijedi poglavlje u kojem se opisuju okolnosti koje su povezale Bolléa s Hrvatskom i navele ga da se preseli u Zagreb. Samostalno razdoblje njegova djelovanja podijeljeno je prema stilskim odlikama njegovih građevina. Posebno se opisuje nesumnjivo najzanimljiviji, neogotički dio njegovoga opusa, potom njegovi neorenesansni, neobizantski, neoromanički radovi, a velika se pozornost posvećuje i Bolléovim pokušajima stvaranja nacionalnog stila u hrvatskoj arhitekturi. Autor sve važnije njegove radove uklapa u povijesni i povijesno-umjetnički okvir njihovoga nastanka.
