Preskočite na glavni sadržaj

Važnosti kulturne suradnje gradova u kontekstu EU

Suradnja gradova preduvjet je boljeg tržišnog pozicioniranje hrvatske kulture i očuvanja našeg nacionalnog identiteta u Europskoj uniji, zaključak je okruglog stola na kojemu je predsjednik Republike Ivo Josipović u svome uredu okupio predstavnike Ministarstva kulture RH, gradskih ureda za kulturu, hrvatskih gradova i kulturnih institucija.
mjesto: NYC, USA
url: http://www.matijadedic.com/
Na skupu na kojemu se raspravljalo o suradnji s europskim gradovima, intenzivnijem uključivanju na kulturnu scenu EU, korištenju EU fondova i boljoj kulturnoj povezanosti hrvatskih gradova predsjednik Josipović ocijenio je neosnovanim strah od gubitka nacionalnog identiteta, podsjetivši na narode slične veličine kojima je članstvo u Uniji pomoglo u dodatnoj afirmaciji.

U tu svrhu, poručio je Josipović, moramo afirmirati stvaralaštvo, kulturni menadžment, financiranje kulture iz nevladinih izvora (sponzorstva), te jačati suradnju gradova u plasmanu kulturnih sadržaja.

Na financijski i razvojni potencijal kulture upozorila je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić koja u središtima gradova, umjesto shopping centara, ubuduće vidi kulturne institucije koje bi oživjele gradske jezgre.

Radi bolje dostupnosti kulturnih proizvoda ministrica kulture Zlatar Violić pozvala je na suradnju gradova i njihovih festivala, jer, poručila je, kulturni proizvod mora naći put do korisnika, a ne da publika traži put do proizvoda.

Podsjetivši da je Hrvatska, zajedno s Irskom, nominirana za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, najavila je kako će ozbiljniji razgovarati o tome, uz sudjelovanje gradova, početi u travnju.

Pomoćnik ministrice Vladimir Stojsavljević istaknuo je kako europska umjetnička praksa definira gradove kao reprezente država, pohvalivši neke od domaćih kulturnih institucija (ZKM, Teatar ITD, Međunarodni dječji festival u Šibeniku) koje su se slično uspjele već pozicionirati u Hrvatskoj.

Sve su značajnije koprodukcije, ali i prevođenje koje u obzir mora uzeti cijeli kontekst da bi proizvod bio šire prepoznatljiv i prihvaćen, poručio je. Šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren pismom je pozvao sve hrvatske kulturne institucije da se pripreme za sudjelovanje u europskim fondovima u proračunskom razdoblju 2014.-2020. Europska unija nizom kulturnih projekata njeguje različitosti svojih kultura koje su naša najveća vrijednost, rekao je Vandoren.

Značaj europskih fondova i ulogu gradova u apliciranju za predpristupne i strukturne fondove istaknula je i Nina Obuljen iz Instituta za međunarodne odnose. Izvijestila je da se zahtjevi na nacionalnoj razini trebaju usuglasiti s fondovima, a što se kulture tiče, fokus će, kaže, vjerojatno biti na digitalizaciji i baštini.

Ravnatelj kazališta Kerempuh Duško Ljuština tijekom rasprave osvrnuo se na činjenicu kako je skup kulturnjaka, umjesto resornog ministarstva, organizirao predsjednik države. 'Nije dobro da nas predsjednik spaja, bilo bi dobro da je to učinilo Ministarstvo' primijetio je Ljuština.
 
Po njegovoj ocjeni, teško je govoriti o europskoj suradnji u situaciji kada kulturna suradnja među hrvatskim gradovima gotovo da i ne postoji. Ministarstvu je pak predložio inicijativu ukidanja statusa gradova svima koji nemaju mogućnosti za održavanje koncerata ili kazališnih predstava.
 
'Moramo donijeti 'kulturni status', ne možemo dopustiti da gradovi s 20-ak tisuća stanovnika nemaju ni jedan koncert ili predstavu', rekao je Ljuština, poručivši Ministarstvu da treba najprije nešto poduzeti kod kuće, a tek onda govoriti o Europskoj uniji.

Njegove prozivke kao neutemeljene odbacio je zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš.

'Upravo zahvaljujući Ministarstvu mnogi su umjetnici, koji bi inače bez posla sjedili kod kuće, gostovali su po hrvatskim gradovima', rekao je Šipuš te podsjetio Ljuštinu da o statusu grada još uvijek odlučuje Ministarstvo uprave.
(Hina)