Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljena izdanja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) , u četvrtak, 21. veljače, povodom Međunarodnoga dana materinskoga jezika, predstavio je izdanja svojih knjiga u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.
vrijeme: 21.02.2013.
mjesto: Zagreb; Društvo hrvatskih književnika
url: http://ihjj.hr
IHJJ je predstavio rječnike 'Školski rječnik hrvatskoga jezika' skupine autora, 'Rječnik Pitava i Zavale' Ante Barbića, rječnik Jakova Mikalje 'Blago jezika slovinskoga (1649./1651.)', knjige Georga Holzera 'Glasovni razvoj hrvatskog jezika', Antuna Halonje i Milice Mihaljević 'Od računalnoga žargona do računalnog nazivlja', Barbare Kovačević 'Hrvatski frazemi od glave do pete', zbornik urednika Amira Kapetanovića 'Poj željno! Iskazivanje i poimanje emocija u hrvatskoj pisanoj kulturi srednjega i ranoga novoga vijeka', 'Gramatiku horvatskoga narječja' Ignaca Kristijanovića, 'Jezikoslovni priručnik Blaža Tadijanovića Svašta pomalo...' Marijane Horvat i Ermina Ramadanovića te 'Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, br. 37, sv. 1 i 2'.

Marija Znika je govoreći o 'Školskom rječniku hrvatskoga jezika' istaknula kako on sadrži 30 tisuća natuknica te da su izvori za Rječnik rađeni na temelju školskih knjiga, planova i programa te lektire.

Po riječima Anite Celinić Barbićev 'Rječnik Pitava i Zavale' hvarskih mjesta nedaleko Jelse jedan je od najopsežnijih dijalektalnih čakavskih rječnika, u kojem se održava život mjesta i svijest srednjodalmatinskoga otočnog sela.

Akademik Ranko Matasović smatra kako je knjiga austrijskoga slavista Georga Holzera 'Glasovni razvoj hrvatskog jezika' prvi opširniji priručnik hrvatske fonologije s kronologijom akcenatskih promjena.

Lana Hudaček je istaknula kako je knjiga Antuna Halonje i Milice Mihaljević 'Od računalnoga žargona do računalnog nazivlja' doprinos razvoju hrvatskoga računalnog nazivlja, koja može poslužiti jednako dobro jezikoslovcima i informatičarima.

Marija Znika je posebno važnim ocijenila Mikaljino 'Blago jezika slovinskoga (1649./1651.)', rječnik u koji su uvrštene riječi sva tri hrvatska narječja te podsjetila ulogu Mikaljina 'Blaga' na razvoj hrvatskih rječnika u kasnijim razdobljima.

Za Željku Fink Arsovski 'Hrvatski frazemi od glave do pete' Barbare Kovačević je knjiga u kojoj autorica analizira somatske elemente ljudskoga tijela u frazemima na njihovoj semantičkoj i simboličnoj razini.

U zborniku 'Poj željno! Iskazivanje i poimanje emocija u hrvatskoj pisanoj kulturi srednjega i ranoga novoga vijeka' autori pišu o, kako je napomenuo Kapetanović, jezičnim izrazima te opisima emocija u ranoj hrvatskoj pisanoj kulturi.

O značenju 'Gramatike horvatskoga narječja' govorio je prof. Ivo Pranjković.
(Hina)