16. BJCEM - poziv

Međunarodna multidisciplinarna bijenalna izložba okuplja više od 250 umjetnika. Pokrenuta 1985. godine, izložba se svake dvije godine organizira u drugom gradu na području Mediterana, s fokusom na mlade umjetnike i kreativce. BJCEM je međunarodna mreža s više od 70 članova i partnera iz Europe, Bliskog istoka i Afrike.

Natječaj je namijenjen vizualnim umjetnicima, filmašima, književnicima, izvedbenim umjetnicima, glazbenicima, dizajnerima i teoretičarima na polju kulture, do 35 godina starosti (rođeni prije 31. prosinca 1977.). Umjetnici trebaju predstaviti jedan prijedlog povezan s konceptom izložbe. Sudjelovanje je besplatno i otvoreno svakome bez obzira na spol, religiju, društveni i politički status. Sudjelovati ne mogu umjetnici koji su sudjelovali na više od jednom prethodnih izdanja BJCEM-a.

Selekciju umjetnika vrši kustoski tim kojeg čine: Charlotte Bank, Alessandro Castiglioni, Nadira Laggoune, Delphine Leccas, Slobodne Veze/Loose Associations, Marco Trulli i Claudio Zecchi.

Za sudjelovanje potrebno je popuniti online prijavu.

Ovogodišnja tema Biennala je Greške su dopuštene, koja se fokusira na režime znanja i strategije samostalno stečenog obrazovanja u umjetnosti te njihov odraz na širi društveni kontekst. Pozivaju se umjetnici da se prijave na sudjelovanje u natječaju kako bi pokazali svoju viđenje koncepta, s ciljem predstavljanja brojnih različitih priloga za ponovno osmišljavanje društva kao mjesta gdje još uvijek postoje utopijske ideje te istraživanja ideja o obrazovanju koje se proteže izvan svog aktualnog statusa da jednostavno nudi alate i usluge za povećanje osobne kompetitivnosti na tržištu rada.

Organizatori potiču poduzimanje rizika, slobodu mišljenja, maštanja i djelovanja te rekonceptualizaciju sadašnjosti, razvijajući kritički potencijal i ispitujući hegemonijske sustave. U posljednje dvije godine brojne su mediteranske zemlje doživjele masovne gospodarske, političke i društvene promjene. Kako su ove promjene utjecale na umjetničku produkciju? Uzimajući u obzir opću nestabilnost i kontinuiranu fluktuaciju, BJCEM je odlučio istražiti taj potencijal kao i potencijal društvene i kulturne tranzicije, te izložiti rad umjetnika koji rade u eksperimentalnim formama, ispitujući ulogu umjetnosti u društvu.

Ova nova društveno ekonomska situacija dovela je do novih oblika umjetničke produkcije: umjetnici su u velikoj mjeri promijenili svoj način rada, od individualnih do kolektivnih praksi, s povećanim zanimanjem za anonimni rad i akcije te povratak fokusa na ideje javnog prostora kao podloge za narativne prakse. To se odvija istovremeno s povećanom potrebom za ponovnim prisvajanjem prostora za građanske prakse, uz eksperimentiranje s novim oblicima razumijevanja u društvu. Štoviše, u ovom višedimenzionalnom kriznom kontekstu, jednostavni čin susreta, diskusije i dijeljenja ideja implicira mogućnost širenja spektra naših vlastitih pogleda, vještina i svijesti. To nije samo čisto praktična mogućnost već i nužnost u smislu osobne strategije razvoja.

U konačnici, to znači posvajanje zajedničkog narativa (metode) i, stoga, zajednice (principa) koji mogu potaknuti proces dijeljenja. Implementiranje narativa i priča koji rastu za staničnu proliferaciju, bez granica. Ovaj proces slijedi kružnu putanju i postavljen je u kolektivni prostor, u kojem se pojavljuju slobodne i nezavisne prakse učenja i umjetničke produkcije. Te 'neformalne strategije' koriste se u brojnim regijama svijeta, ne kao pitanje izbora, već nužnosti koja proizlazi iz ograničenja klase, etniciteta ili stupnja društvene povezanosti.

S ozbiljno ograničenim pristupom službenom obrazovanju, samoobrazovanje koje poduzimaju pojedinci koji traže alternativne načine učenja kroz proces dijeljenja i razmjene, predstavlja snažni oblik otpora. Na taj način samoobrazovanje postaje aktivna i dinamička reakcija na pokušaj nametanja postavljenih shema znanja, tipičnih za sustave koje vodi državni autoritarizam i cenzura.

BBJCEM se također bavi temom otpora, u svakoj mogućoj formi, prema režimima znanja. Stoga organizatori traže umjetnike koji provode, izazivaju i pomiču granice svog rada, istražujući moguće realnosti, strukture i sustave komunikacije, dinamiku informacije, metodologije obrazovanja i prakse dijeljenja.