Dvodnevni znanstveni skup 'Šime Starčević i hrvatska kultura u 19. stoljeću', na kojem će o hrvatskom jezikoslovcu i svećeniku govoriti 25 znanstvenika, održava se 7. i 8. prosinca u Gospiću. Skup se održava u povodu 200. obljetnice tiskanja Starčevićevih gramatika: Nova ricsoslovica iliricska i Nova ricsoslovica iliricsko-francezka, u organizaciji Sveučilišta u Zadru i Odjela za nastavničke studije u Gospiću.
vrijeme: 07.12.2012.
mjesto: Gospić
Na skupu će o crkvenim prilikama u Starčevićevo doba govoriti biskup gospićko-senjski mons. Mile Bogović, a o Starčeviću i identitetu hrvatskoga jezika govorit će Ante Bežan. O Bečkom književnom dogovoru i Šimi Starčeviću govorit će Ante Selak, a o Starčeviću i novoštokavskom ikavskom dijalektu prof. Zadarskoga sveučilišta Josip Lisac.
O Starčevićevim političkim stajalištima i drukčijem pogledu na Hrvatski narodni preporod izlagat će Ante Bralić.
O Jezikoslovnoj suvremenosti Starčevićeve "Ričoslovice" govorit će profesorica Branka Tafra, a Sanada Ham o vrstama riječi i gramatičkim kategorijama. Helena Delaš obradila je naglasak u "Novoj ričoslovici", a Stijepo Obad Starčevićevo kršćansko domoljublje.
Šime Starčević rođen je 1874. u Klancu kod Gospića, a umro 1859. u Karlobagu. Prethodnik je hrvatskih preporoditelja, a kao znalac stranih jezika razumio je sve slavenske, a od neslavenskih jezika, govorio je latinski, francuski, talijanski i njemački. Bio je stric Ante Starčevića te njegov prvi učitelj.
Za potrebe francuske vojske napisao je gramatiku (slovnicu) hrvatskog jezika "Nova ricsoslovica ilircska" i "Nova ricsoslovica ilircsko-franceska" 1812., koju ju je preveo s njemačkoga jezika.
"Ricsoslovica" Šime Starčevića je prva gramatika hrvatskoga jezika pisana hrvatskim jezikom. Druga gramatika također je nastala za potrebe Napoleonovih vlasti, a objavljena je u Trstu. Pisana je ikavskim govorom hrvatskoga jezika. U njoj je iznesen prijedlog hrvatskoga pravopisa (slovopisa) bez dijakritičkih znakova za č, ć, š i ž, jer se oslanjao na tradiciju zapadnoeuropskih jezika. Starčević je prvi hrvatski filolog koji je potanko opisao i četiri novoštokavska naglaska.
Brojni su i njegovi tekstovi u borbi za posebnost hrvatskog jezika, koje je objavljivao u "Zori dalmatinskoj", "Glasniku dalmatinskom" te "Danici" Ljudevita Gaja i "Nevenu".
Starčević se protivio jezičnoj reformi Vuka Karadžića. Zbog takvih stajališta i činjenice da je prethodio Karadžiću, njegovi su radovi razotkrivali unitarističke i velikosrpske predodžbe o Vuku Karadžiću, pa se stoljeće i pol prešućivao njegov rad u hrvatskoj znanosti i školstvu. (Hina/Sveučilište u Zadru)
Program skupa
