Promjene koje je digitalna tehnologija donijela poslovanju knjižnica te pitanje kako se nositi s njima iz aspekta knjižničarske struke teme su knjige "Između javnosti i privatnosti: Knjižnice u vremenu e-knjige" autorica Aleksandre Horvat i Daniele Živković predstavljene u srijedu u Zagrebu, prvog djela u domaćoj stručnoj literaturi u kojemu se sustavno obrađuju prava knjižničnih korisnika. Knjiga je izašla u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade.
vrijeme: 21.11.2012.
mjesto: Pisa, Italy
Riječ je o stručnom priručniku u kojemu se s aspekta knjižničara govori o promjenama u djelovanju knjižnica u novom digitalnom okruženju, na koji je način elektronička knjiga promijenila radnu sredinu knjižničara i korisnika knjižnica, te na koji se način izmijenila organizacija posla i pohrana znanja u knjižnicama. Knjiga, izašla u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade (HSN), također govori i o pravu knjižničnih korisnika na privatnost, iz kojeg proizlazi čitav niz drugih prava kao što je primjerice njegovo pravo na zaštitu časti i ugleda ili pravo na zaborav, ali i pravo na pristup informacijama.
"Postojeći Zakon o knjižnicama trenutno se uopće ne dotiče korisnika i njihovih prava. On mora biti prilagođen novome dobu jer knjižnica je društvena ustanova i kroz svoj odnos s korisnicima odraz svega što se događa u društvu", kazala je na današnjem predstavljanju Horvat. Posebno se osvrnula na pitanje interneta, istaknuvši kako je on sastavni dio knjižnične struke o kojemu se također mora voditi računa.
Horvat je autorica cjeline u knjizi koja se bavi promjenama koje je donijela suvremena tehnologija, a koje zahtijevaju preispitivanje osnovnih načela na kojima se utemeljuju rad i poslanje knjižnica.
Pitanje zaštićenosti i tajnosti osobnih i podataka zaštićenih autorskim pravom, koji danas ostaju digitalno pohranjeni zauvijek, obveza knjižnica na pružanje informacija, u korelaciji s pitanjem s jedne strane osobnih prava na privatnost, čast i ugled, te profesionalne tajne i svega uz to povezanoga s druge strane, teme su kojima se bavi, istodobno dajući i primjere kako se u svakodnevnoj praksi navedena prava često i krše. "Sve što korisnik radi u knjižnici prati se i bilježi. Knjiga nastoji odgovoriti na pitanje mora li knjižničar zaštititi korisnika, hoće li to učiniti i kako", kazala je Horvat.
U drugome dijelu knjige Živković se bavi relativno novim fenomenom elektroničke knjige, njezinom definicijom i poviješću, govori o prednostima i obilježjima e-knjige kao suvremenog oblika knjige, izazovima koje ona predstavlja za knjižare i nakladnike, te postavlja pitanje uloge knjižničara u nabavnoj distribuciji knjižnica. "Činjenica da knjiga više nije isključivo materijalni primjerak tiskane građe potresa sve dionike izdavačke industrije", napomenula je Živković.
Iako su knjižnice u vremenu e-knjige već postale hibridne i digitalne, njezino je uvođenje još uvijek praćeno nizom prepreka poput odbijanja nakladnika da dopuste knjižnicama da takvu građu uvrste u svoju ponudu. Odgovarajući poslovni modeli distribucije i korištenja e-knjige još se uvijek istražuju, i to ne samo kod nas već i na velikim svjetskim tržištima kao što je sjevernoameričko, a uvođenje e-knjige u svakoj zemlji zahtijeva ponovno oblikovanje cjelokupne politike prema knjizi, dodala je. "Briga za sadržaj i dalje je u domeni knjižnica, one moraju izraditi strategije u kojima će e-knjige biti ugrađene u poslovanje", istaknula je Živković. (Hina)
