Knjiga Marka Samardžije "Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918.-1941.)" predstavljena je na 35. međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber 2012. na Zagrebačkom velesajmu.
vrijeme: 13.11.2012.
mjesto: Ljubljana, Slovenia
O knjizi su govorili recenzenti - akademik Stjepan Damjanović i Marija Znika te autor Marko Samaržija.
Po riječima akademika Damjanovića knjiga govori o položaju hrvatskoga jezika u razdoblju od 1918. do 1941. te je vrijedno djelo koje nas na zanimljiv način vodi kroz problematiku, koja obuhvaća analizu jezične i pravopisne problematike.
Ocijenio je kako Samardžiju prije svega zanima odnos hrvatskih autora i hrvatske sredine između dva rata prema hrvatskom jeziku pa su i odabrani autori većim dijelom hrvatski jezikoslovci, političari i drugi javni radnici. Dodao je i kako Samardžija kad se ukaže potreba da se problem vidi i sa srpske strane ili da se jasnije očituju srpski postupci i nastojanja uključuje i srpske autore kako bi se izbjegla jednostrana slika iz koje se vidi samo polovica problema.
Prof. Znika smatra kako je knjiga pomagalo za poznavanje položaja hrvatskoga jezika u prvoj Jugoslaviji. "Strukturirana je u 13 poglavlja sa zaključkom i dodatcima te bogatim i zanimljivim tekstovima, puna pouzdanih i važnih podataka", rekla je dodavši i kako je svako poglavlje ustrojeno od autorova predgovora, odabranih članaka te zaključnoga teksta u kojem se komentira neki bitni proces i gledište.
Profesor Samardžija istaknuo je kako knjiga govori o iznimno važnom razdoblju povijesti hrvatskoga standardnog jezika, ali i uopće hrvatske povijesti bitne za razvoj nacionalnoga identiteta, u kojem jezik igra posebno važnu ulogu.
Knjiga "Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918.-1941.)" (653 str.) podijeljena je na trinaest poglavlja, u kojima autor nakon uvodnoga obrazlaganja o "putu gusaka u maglu" 1918. piše o nastavku ekavštine i početku ćirilizacije u Hrvatskoj te filologiji u službi politike, beogradskom "kvarenju" jezika, hrvatskom ili srpskom jezičnom savjetniku Tome Maretića pod kritičkim sitnozorom hrvatskih suvremenika, ujednačavanju pravopisa i nazivlja, našem i hrvatskom jeziku, nacionaliziranju imena naseljenih mjesta na hrvatskim područjima, polemikama o sudbini čakavštine, borbi za pravilnost i čistoću hrvatskoga jezika, hrvatskom jeziku u 19. stoljeću, društvu i časopisu "Hrvatski jezik", neuspjelom povratku hrvatskom rukavcu vukovstva, prijedlogu fra Stanka Petrova za uvođenje jekavice i polemici te razlikama oko razlika u hrvatskom i srpskom jeziku.
Marko Samardžija rođen je 1947. u Vođincima kod Vinkovaca. Redoviti je sveučilišni profesor u trajnom zvanju pri Katedri za hrvatski standardni jezik zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Objavio je više knjiga, među kojima i knjigu "Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj". (Hina)
