Europski književni susret - susret hrvatskih i europskih pisaca, izdavača i prevodilaca održava se 25. i 26. listopada 2012. (četvrtak/petak) u Puli, u Istarskoj zavičajnoj knjižari Petit, Kandlerova 24, u organizaciji Istarskog ogranka Hrvatskog društva pisaca. U programu sudjeluju: Snježana Banović, Slađana Bukovac, Relja Dražić, Gašper Malej, Christian Marti Menzel, Tatjana Gromača, Željko Ivanjek, Nenad Popović, Piero Salabe, Dalibor Šimpraga, Neven Ušumović. Voditelj
programa je Nenad Popović.
vrijeme: 25.10.2012.
mjesto: Bergen, Norway
Urednici i prevoditelji iz inozemstva i "regije"
- Relja Dražić (Novi Sad) urednik Edicija Nojzac i književni prevodilac.
- Gašper Malej (Kopar) utemeljitelj izdavačke kuće Zrakogled.
- Christian Marti Menzel (Barcelona) vodi književnu agenciju Eurotransmit, na španjolskom i portugalskom jezičnom području najvažnijeg promotora slavenke literature iz srednje i jugoistočne Europe.
- Sonja Polanc (Kopar) je književna prevoditeljica, publicistica i vrhunski poznavalac hrvatske književnosti.
- Piero Salabe (München) je urednik za strane književnosti najveće izdavačke kuće za književnost u Njemačkoj, Hanser-Verlag. U njene strane autore ubrajaju se, između ostalih, Cladio Magris, Roberto Saviano i Umberto Eco.
Književnici koji će biti predstavljeni
- Snježana Banović Redateljica, ravnateljica, teoretičarka i povjesničarka kazališta jedna je od središnjih ličnosti suvremenog hrvatskog teatra. Njena knjiga Država i njeno kazalište iznosi povijest središnje hrvatske kazališne kuće, nacionalnog teatra u Zagrebu, u doba okupacije i nacističke odnsono ustaške vlasti 1941-1945. To je egzemplarna studija o položaju umjetnosti pod ekstremnom represijom u Europi 20. stoljeća i jedna od najboljih knjiga o razdoblju NDH. Autorica živi u Zagrebu. U pulskom kazalištu je upravo režirala praizvedbu komada Kako je Dunda spasila domovinu vodećeg hrvatskog dramatičara Slobodana Šnajdera.
- Slađana Bukovac Nakon uspješne zbirke pjesama Nijedan pauk nije savršen, objavila je romane Putnici (objavljen i u njemačkom prijevodu, te dobitnik nagrada Slavić i Kiklop) i Rod avetnjaka, (nagrada Fran Galović za najbolju knjigu proze godine; preveden je u Mađarskoj i reprintiran kod beogradskog izdavača Rende). U tom romanu autorica dokumentira rat devedesetih kao radikalnu individualnu dramu, najdublji lični i intimni slom. Autorica je rođena u Glini, živjela je u Sarajevu i Zagrebu, a sada je u Poreču. Radi kao novinar Hrvatske televizije.
- Tatjana Gromača Objavila je knjige pjesama Nešto nije u redu i , prozu Crnac i putopise/reportaže Bijele vrane – priče iz Istre, a upravo, ovih dana, roman Božja dječica. Sve dosadašnje njezine knjige spadaju – svaka u svom žanru - u najznačajnije događaje u suvremenoj hrvatskoj književnosti uopće. Njena poezija je prevođena u inozemnim časopisima i antolgjama, a proza Crnac u Poljskoj je izašao u najelitnijoj literarnoj seriji Crne edicije (Edicija Czarne). Osobito dobru recepciju ima u Sloveniji. Rođena je u Sisku, studirala je i jedno vrijeme živjela je u Zagrebu. Već petnaestak godina živi i piše u Puli. Redovito se javlja kolumnama, kritikam i osvrtima u Novom listu.
- Željko Ivanjek Kao pjesnik postao je slavan i priznat još prije svoje dvadeset godine. Piše romane, priče, scenarije i eseje (Mali rječnik romantizma). U posljednjem romanu, Staljingrad, koji počinje 1941 a završava se današnjih dana, opisuje tri generacije jedne zagrebačke obitelji koja je živjela u sjeni oca ustaškog oficira. Srušio je time veliki tabu nacionalne književnosti i napisao jedan od najvećih novije hrvatske književnosti. Rođen je i živi u Zagrebu, gdje radi u kulturnoj rubrici Jutarnjeg lista.
- Neven Ušumović Pripovjedač, esejist, književni prevodilac i urednik. Posljednje dvije knjige kratkih pipovjedaka su mu Makovo zrno i Rajske ptice. Na čitavom prostoru "regije" jedan je od najcijenjenih pisaca generacije a općenito jedna od središnjih ličnosti postjugoslavenske književnosti. Vodi glasovitih "trilateralnih" književnih Dana Fulvije Tomizze (Trst-Kopar-Umag) i programski je voditelj Kuće za pisce u Pazinu. Živi u Kopru, a u Umagu vodi gradsku knjižnicu. Rođen je Zagrebu, književnim duhom pripada Vojvodini, a veliki je Istranin.
- Dalibor Šimpraga Dugo je bio poznat samo pod pseudonimom Andrej Puplin, kao autor kultnih kratkih priča na internetu o mladim ljudima iz zagrebačkih radničkih četvrti. Za roman Anastasia (preveden je na makedonski) dobio je prominentnu nagradu hrvatskog Telcoma za najbolji roman godine. Uređivao je i uređuje književne časopise (Homo volans, Fantom slobode), a radi kao urednik u tjedniku Globus. Rođen je i živi u Zagrebu.
