Simboličnim podizanjem zastave ispred Gradske lođe u Hvaru, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić označila je u ponedjeljak početak svečanog obilježavanja 400. obljetnice osnutka Hvarskog kazališta, prvog komunalnog kazališta u Europi, otvorenog 1612. godine.
vrijeme: 01.10.2012.
mjesto: Hvar
Svi smo vrlo ponosni na Hvarsko kazalište, namijenjeno cijeloj zajednici, koje je proteklih stoljeća integriralo u sebi pučku tradiciju, ali se upisalo i u europski kulturni krug, istaknula je ministrica obraćajući se publici okupljenoj u kazalištu u kojemu je, u sklopu obljetnice, izveden suvremeni igrokaz 'Prikazanje muke osamljene stare dame u potrazi za kavalirima iliti prigode iz života jedne pozornice'.
Čestitajući svima koji su u proteklih 15-ak godina sudjelovali u obnovi hvarskoga kazališta, ustvrdila je kako je taj projekt pokazao kako nije najveći problem u nedostatku novčanih sredstava, već u nedostatku volje da se neki posao završi.
Brojnoj publici, među kojom je bio i francuski veleposlanik Jerome Pasquier, obratio se i hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić. Zadovoljan, kako je rekao, što se nazire kraj dugogodišnje obnove kazališta, posebno je naglasio da se sada u Hvaru, umjesto o opasnostima od rušenja kazališta, raspravlja o budućim programima.
Hvarsko kazalište, otvoreno 1612. godine, prvo je komunalno kazalište u Europi. Podignuto je kako bi služilo svima, a ne samo pojedincima, svjedočeći o naprednom shvaćanju kulture kao vlasništva svih građana. Za njegovo osnivanje najzaslužnijim se smatra Petar Semitecolo, mletački knez i providur koji je 1610. poslan u Hvar za upravitelja komune.
Pri nastanku Hvarskoga kazališta veliku je ulogu odigrala tradicija crkvenih prikazanja prisutnih u društvenom životu Hvara tijekom 15. i 16. stoljeća, utječući na formiranje publike koja je kasnije imala potrebu za kvalitetnim i konstantnim dramskim priredbama i predstavama.
U odnosu na druge kulturne sredine na prostoru današnje Hrvatske, kazalište u Hvaru, u kojemu su domaći 'glumci' davali 'Robinju' Hanibala Lucića, pastirsku igru 'Vlahinja' Ivana Parožića i druga djela domaćih autora, ima najsnažniju kulturnu tradiciju.
Tijekom 19. stoljeća preuređeno je i prilagođeno izvođenju različitih predstava i karnevalskih svečanosti, 1925. dobilo je električnu rasvjetu, a 1963. današnji izgled.
Iako Hvarsko kazalište nije nikada bilo klasična kulturna ustanova, uvijek je bila vidljiva njegova srođenost sa životom cijeloga grada Hvara. Činjenica otvorenosti cijelome puku jedne takve institucije već u 17. stoljeću ukazuje na naprednost hvarske sredine, a u velikoj je mjeri utjecalo na formiranje cjelokupnog hrvatskog identiteta. (Hina)
