Preskočite na glavni sadržaj

Hrvatski pisci na stranim jezicima – novi projekt V.B.Z.-a

Novi projekt zagrebačkoga nakladnika V.B.Z.-a "Hrvatski pisci na stranim jezicima" i prve četiri knjige hrvatskih pisaca prevedene na engleski jezik i objavljene u prvome kolu toga projekta, te 'bonus-izdanje': dvojezično (englesko/talijansko) izdanje viške kuharice "Škoj na pjatu", predstavljeni su u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.
 
vrijeme: 11.07.2012.
url: http://www.vbz.hr
U prijevodu na engleski jezik objavljene su tako knjige "Povratak Filipa Latinovicza" klasika hrvatske književnosti Miroslava Krleže (prijevod Zore Depolo) te tri knjige suvremenih hrvatskih pisaca - zbirka eseja Slavenke Drakulić "Balkan Express", kojih je većina na engleski prevela sama autorica, a manji dio Maja Šoljan), te roman Zorana Ferića "Smrt djevojčice sa žigicama" (The Death of the Little Match Girl), koju je na engleski preveo Tomislav Kuzmanović i roman Roberta Perišića "Naš čovjek na terenu" (Our Man in Iraq), u prijevodu na engleski Willa Firtha.
 
Glavni urednik v.b.z.-a Drago Glamuzina, kao i nazočni književnici Zoran Ferić i Robert Perišić, suglasni su da je riječ o jedinstvenome projektu za koji Perišić kaže kako se čudi da se već nije dogodio te da je karikaturalno koliko ima prijevoda hrvatskih pisaca na strane jezike, koji takav pothvat svakako ne mogu sami poduzeti. Ferić pak smatra da je taj projekt zapravo 'misija' i da se do sada zaboravljalo da Europa zapravo dva mjeseca godišnje dolazi k nama.
 
Kako je objasnio Glamuzina, ideja projekta je da se svake godine objavi jedno kolo po načelu - knjiga jednoga klasika, jedna publicistička knjiga te dvije knjige suvremenih hrvatskih pisaca, uz mogućnost 'bonus-izadnja', poput viške kuharice.
 
Dodao je da je v.b.z. želio da se turistima koji dolaze u Hrvatsku i strancima koji žive u našoj zemlji ponude najvažniji hrvatski pisci, posebice suvremeni, na engleskome i drugim jezicima.

Glamuzina je istaknuo da je to i prilog v.b.z.-a koncepciji razvoja hrvatskoga kulturnoga turizma o kojemu se puno govori, ali bez obzira na njegov veliki potencijal, na tržištu gotovo i ne postoji ponuda, posebice kada se radi o književnosti.
 
Naklada prvoga kola je tisuću komada za svaku knjigu, rekao je Glamuzina i izrazio nadu da će trebati tiskati još knjiga.
 
Na novinarsku konstataciju da u Ministarstvu kulture postoji fond za podupiranje prijevoda književnih djela, Glamuzina je uzvratio da, po postojećim propozicijama, tu potporu mogu dobiti samo strani izdavači te da su u tijeku pregovori da se to promijeni. (Hina)