Kultura i regionalni razvoj / kolumna B. Cvjetičanin

Zarez / Kolumna / Kulturna politika

Kultura i regionalni razvoj
Autorica: dr. sc. Biserka Cvjetičanin

U posljednjih desetak godina strategijsko ulaganje u kulturu u europskim zemljama i u svijetu snažnije se orijentira na regionalni i lokalni razvoj, prije svega na jačanje lokalnih kulturnih politika kao faktora održivog razvoja. Dokument Agenda 21 za kulturu (Agenda 21 for Culture) koji su usvojili predstavnici gradova i lokalnih uprava iz cijelog svijeta na IV Forumu lokalnih uprava za socijalnu inkluziju, održanom u Barceloni 2004. godine, najvažniji je dokument o lokalnim kulturnim politikama. On obvezuje lokalne uprave da u suradnji sa civilnim društvom, odnosno teritorijalnom zajednicom, izrade i provode kulturne politike i programe. Na lokalnim kulturnim politikama je zadaća pronalaženja 'novih modaliteta teritorijalne intervencije u pravcu znanja i održivog razvoja'.
 
Kreativni motor regionalnog razvoja

U kulturnim politikama i strategijama europskih zemalja sve važnije mjesto zauzima uključivanje regija, gradova i lokalnih uprava u neposrednu međunarodnu komunikaciju i međunarodnu kulturnu suradnju. Na lokalnoj je upravi i gradovima zadaća otvaranja novih prostora s manje granica i više partnerstva, isticanja lokalnih posebnosti i promicanja lokalnih kulturnih raznolikosti u međunarodnoj suradnji. U realizaciji tih ciljeva značajna je potpora strukturnih fondova Europske unije. Strukturna i regionalna politika jedna je od središnjih i visoko dotiranih domena Europske unije. Ona teži 'konvergenciji', 'regionalnoj kompetitivnosti i zaposlenosti', te 'europskoj teritorijalnoj suradnji' čemu bitno mogu pridonijeti kultura, umjetnost i kreativna ekonomija, kao pokretači nove europske dinamike. Međutim, umjetnost, kultura i kreativna ekonomija nisu dovoljno integrirani u definiranje regionalne politike. O tome govori najnovija austrijska studija indikativnog naziva Kreativnost, motor regionalnog razvoja (The Creative Motor for Regional Development) koju je izradio tim iz österreichische kulturdokumentation: Veronika Ratzenböck, Xenia Kopf i Anja Lungstrass i koja je u ožujku 2012. predstavljena u Europskom parlamentu.

Ova studija jedna je od prvih koja upućuje na važnost potpore regionalnih fondova EU kulturi i umjetnosti. Tradicionalno se projekti kulture prijavljuju u okviru kulturnih programa (dovoljno je navesti tri sektorska programa koja su se provodila do 2000. godine - Kaléidoscope, Ariane i Raphaël, ili sadašnji program Kultura koji obuhvaća razdoblje 2007.-2013.), ali su kulturni projekti uključeni i u druge programe, kao što su obrazovanje (na primjer, cjeloživotno učenje), civilno društvo, pomoć regionalnom razvoju. Studija iznosi zanimljive podatke o tome da je ulaganje iz tri regionalna strukturna fonda Europske unije u austrijske kulturne i umjetničke projekte - Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog poljoprivrednog fonda (EAFRD) - daleko veće od ulaganja u okviru programa Kultura. U razdoblju 2007.- 2010. koje je obuhvaćeno analizom, putem europskih regionalnih programa financirano je 534 projekata koji se direktno (ili indirektno) odnose na kulturu u iznosu od 139 milijuna eura (od čega je 78,8 milijuna eura, dakle više od 56%, iz tri navedena fonda: ERDF, ESF i EAFRD), u usporedbi s 230 projekata financiranih u programima Kultura i Media, s ukupno 21,8 milijuna eura.

Analiza pokazuje da se 83% od ukupnih kulturnih projekata kojima su potporu dali regionalni fondovi, odnosi na područje kulture i umjetnosti, dok je samo 17% u području kreativnih industrija. Autorice studije smatraju da sektor kreativnih industrija komparativno preslabo koristi programe regionalnog razvoja. Najveći broj projekata obuhvaća kulturnu baštinu (očuvanje materijalne i nematerijalne baštine, muzeji), dok je projekata u domeni suvremene umjetnosti (izložbe, kazališta, novi mediji) vrlo malo. Studija se fokusira na nova obilježja regionalnih programa kao što je transverzalnost projekata. Projekti u transverzalnim sektorima gotovo su podjednako brojni kao projekti kulturne baštine, što dugoročno može predstavljati značajnu potporu suvremenoj umjetnosti i kulturi.
 
Kreativna Europa

Prednosti povezivanja kulture i regionalnog razvoja istaknute su u brojnim dokumentima EU: strukturna i regionalna potpora omogućuje realizaciju različitih umjetničkih i kulturnih projekata, regionalnih, transgraničnih i transnacionalnih koji, sa svoje strane, potiču regionalni razvoj, socijalnu koheziju i otvaraju nove perspektive rada i zaposlenja. Pred Europskom unijom je novi program kulture, Kreativna Europa (Creative Europe) 2014.-2020. u kojem te prednosti moraju biti jasno definirane; kao što kažu autorice studije, u budućnosti 'potrebno je bolje koristiti potencijal kulture za regionalni razvoj i obrnuto, razvojni regionalni potencijal za kulturu'. U jeku javne rasprave o novom programu kulture, nedavno je objavljen vrlo koristan dokument Europske komisije, financijski instrument Kreativne Europe (The Cultural and Creativity Sectors Loan Guarantee Facility), koji u formi 26 pitanja i odgovora, objašnjava i predlaže kako jačati financijski kapacitet kulturnog i kreativnog sektora, te podupire specifičnu prirodu kulture, sukladno Unescovoj Konvenciji o kulturnoj raznolikosti.
 
Kreativni grad ili Ulica duhova?

Nimalo u skladu s Unescom, osobito s Unescovom Preporukom o statusu umjetnika, ovih dana Grad Zagreb povećava najam gradskih prostora za umjetnike. U isto vrijeme, mnogi su gradski prostori prazni. Ulicom duhova mnogi nazivaju dio Nove ceste koji ide od Trešnjevačkog placa prema sjeveru, do Magazinske. Godinama napušteni lokali, nekad ribarnica, dućani prehrambenih proizvoda, tekstilne robe… danas zapušteni i prljavi, jedino što je još vidljivo su natpisi da je prostor 'u vlasništvu Grada'. Zašto se ti prostori, koji posjeduju infrastrukturu, struju, vodu, ne daju u najam mladim umjetnicima, uz jednu kunu godišnje? Možda bi taj dio Nove ceste mogao jednog dana zamijeniti svoje tako neinventivno ime mnogo ljepšim - Ulica mladih umjetnika. Ili Zagreb možda ima Ulicu mladih umjetnika?

Kreativni gradovi ne nastaju izgradnjom golemih objekata s kojima se poslije ne zna što učiniti, već sa stvaralačkim potencijalom iz najrazličitijih izvora: osjećajem za inovaciju, dinamikom, uključivanjem kulturnih udruga u izradu politika i programa, afirmacijom zanemarenih kvartova, umrežavanjem… sa svim onim što prožima Europsku strategiju za pametan, održiv i uključiv rast kao i novi program Kreativne Europe. (Zarez)