Hrvatska je osamostaljenjem dobila svoj prostorni okvir, a dokumentom 'Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020' dobit će temelj i garanciju očuvanja nacionalnog prostora, rečeno je danas na konferenciji ApolitikA INTRO u Zagrebu, prvoj u nizu koja će se baviti nacrtom prijedloga tog 'nacionalnog programa za vrsnoću i kulturu građenja'.
mjesto: Paderborn, Germany
Arhitektonske politike dio su državne politike koje koordinirano provode svi sudionici prostornog razvoja, od zakonodavca i tijela javne uprave do arhitekata, inženjera i udruga građana. Dokument o arhitektonskim politikama u Hrvatskoj rezultat je desetogodišnjeg rada stručnjaka s tog područja.
Ministarstvo je svjesno vrijednosti prostora kao temeljnog nacionalnog resursa i podupirat ćemo izradu tog dokumenta koji će ubuduće biti temelj za provedbu razvojnih investicijskih projekata, rekao je Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja.
Nikome ne bi smjelo biti svejedno kako će izgledati ova zemlja i njezine moralne vrijednosti, imamo teret povijesti, ali želim da te utege uz vašu pomoć pretvorimo u potencijal, poručio je okupljenim stručnjacima, pozvavši ih da aktivno sudjeluju u komunikaciji s njima.
Po njegovim riječima, arhitektura je najočitije fizičko svjedočanstvo kulture i vrijednosti, a loša rješenja vidljiva su svima i imaju utjecaj na kvalitetu svakog čovjeka a osjećaj, napomenuo je, da je nešto uredno, da ima smisla i smjer u ovoj zemlji jako nedostaje u svemu.
Sav dugogodišnji trud past će u zaborav ukoliko se nakon donošenja ne krene ka implementaciji arhitektonskih politika u sfere javnih života, to je dugoročni zadatak koji zahtijeva strpljenje i ustrajnost, ali ne treba čekati službeno donošenje dokumenta da bi se arhitektonske politike počele provoditi, istaknuo je Tomislav Ćurković, predsjednik Hrvatske komore arhitekata.
Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, nazvao je taj dokument 'bukvarom' jer prvi put na jednom mjestu i sažeto daje pregled i definiciju svih pozitivnih odnosa prema prostoru, ali i 'bontonom' koji sadrži sustav uputa za ponašanje u prostoru na opću korist, uz poštovanje prema naslijeđu, prirodi, socijalnim skupinama, stručnom znanju i vještinama.
U visokorazvijenim zemljama primjena arhitektonskih politika je jednoznačna i donosi brze rezultate, napomenuo je Hrabak. Hrvatska je zemlja zapuštenog društva i prostora, pa su i naši horizonti malo različiti, ali kriza ne smije biti razlog da se tisućama manjih intervencija takvo stanje odmah ne počne popravljati, istaknuo je.
Predsjednik Europskog foruma za arhitektonske politike Rob Docter rekao je, predstavljajući europske arhitektonske politike, kako je za svaku arhitektonsku politiku bitno osnažiti komunikaciju među stručnjacima, pojednostaviti regulaciju i 'papirologiju' te koordinirati odjele za planiranje na nacionalnoj i lokalnoj sredini.
Vijeće Europe arhitekturu smatra nužnom za gospodarski razvoj i kulturnu raznolikost, no još nije dovoljno evidentna njezina uloga u prostornoj politici, osobito u vrijeme krize, a postoji opasnost da se arhitektura počne sve više percipirati samo kao dizajn, ustvrdio je.
U ime radne skupine dokument 'ApolitikA', za kojega se očekuje da će ove godine biti prihvaćen u Hrvatskom saboru, predstavila je Helena Knifić Schaps, norveška iskustva Andreas Vaa Bermann, ravnatelj fondacije za dizajn i arhitekturu u Norveškoj, a u poslijepodnevnim satima održat će se tematske radionice.
(Hina)
