Preskočite na glavni sadržaj

Skupna izložba 'Dimenzije humora' u Splitu

U četvrtak, 1. ožujka, u 19 sati, u Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu, otvara se skupna izložba suvremenih umjetnika pod nazivom 'Dimenzije humora'. Na otvorenju će se održat  projekcija filma 'Etida' Luke Hrgovića i Antona Svetića, a u 20,30 sati, na programu je performans Siniše Labrovića. Izložba ostaje otvorena do 22. ožujka.
vrijeme: 01.03.2012. 19,00
mjesto: Zagreb Fair, Pavilion 5, Zagreb
url: http://www.fashion.hr/
Na izložbi 'Dimenzije humora' sudjeluju Željko Badurina / Snježana Ban / Dino Bićanić / Dražen Budimir / Nemanja Cvijanović / Igor Eškinja / Ivan Fijolić / Alen Floričić / Vladimir Frelih / Sonja Gašperov / Luka Hrgović / Danijel Kovač / Ines Krasić / Denis Krašković / Siniša Labrović / Tihomir Matijević / Vedran Perkov / Viktor Popović / Dragana Sapanjoš / Goran Škofić / Josip Špika / Anton Svetić / Stipan Tadić / Ivan Tudek
 

Putovi smijeha ne vode prečacem, ali vode određenom cilju. Interesno polje ove izložbe čini se dovoljno jasnim već i iz samog naslova, no možda nije naodmet podsjetiti na širinu
dikskursa, na temu komičnog, koja teorijski seže od Aristotela pa do Freuda, Plessnera i Henri Bergsona, za kojega smijeh ima sociološku funkciju: on je bitna oznaka čovjeka kao svjesnog bića i svojstvo svake životne energije koja pojedince i društvo 'oslobađa' negativnih potencijala.

Dimenzije humora u vizualnim umjetnostima mogu doslovno poprimiti višestruke oblike, kako u pogledu medija u kojima se izražava komično, tako i u bogatoj skali isčitavanja  razumijevanja 'poruke' koja stiže do primatelja. Premda prelaze preko granica pojmovne reprezentacije kakvima primarno operira literatura ili teorija, i vizualni duhoviti iskazi tkđ. se mogu razlikovati u gradacijama od vica i šale, dosjetke i satire, od smiješne radnje, izobličenja, parodije i persiflaže, pa do apsurda, groteske i ironije… Najčešće se takav humor očituje na razini podrivanja određenih konvencija, i to ne samo unutar društva u cjelini, nego ponajprije onih u umjetnosti samoj (konvencije medija, institucije, funkcije nekog aktera ili segmenta umjetnosti) čemu svjedoči bogat broj primjera, od Duchampa do Ivana Kožarića ili Erwina Wurma i Paul McCarthya, pa sve do mnogih konceptualnih izričaja.

Razumijevanje se u pitanjima humora s druge strane ukazuje kao ključni moment koji potiče na razmišljanje o relacijama lokalnih i globalnih 'kodiranja'  smiješnoga, kao i o odnosima njegovih profanih, 'popularnih' oblika s onim edukacijski zahtjevnijim, 'višim' izričajima što je opet, uvijek u zavisnosti od kulturoloških matrica (političkih, psiholoških, tehnoloških) unutar kojih se humorni sadržaji formuliraju… 'Komično je i ljudska i estetska vrijednost' (Branimir Donat). Središnje pitanje izložbe stoga jest sjecište tih vrijednosti, s pitanjima: Na koji specifičan način vizualna umjetnost danas u Hrvatskoj koristi izričaje humora? U koja žarišna pitanja ovog prostora i vremena ta umjetnost intervenira, koje vrijednosti izokreće i iz čega pri tome ipak crpi univerzalni karakter?

Ukoliko prihvatimo činjenicu da duhovito i komično u umjetnosti rezultira iz spajanja krajnosti, iz podrivanja konvencionalnih uzročnosti - za upitati se u ova naša ne tako smiješna doba socijalno osjetljivih i upitnih poredaka stvari - na koji se to način i pod kojim uvjetima uspostavlja sprega između duhovitosti i duhovnosti? Premda je izložba zamišljena daleko opsežnije, radi oskudnih financijskih sredstava realizacija izložbe fokusira se na izabrane radove pozvanih umjetnika mlađe i najmlađe generacije u vrlo koncentriranom obliku. Blaženka Perica