vrijeme: 21.12.2011.
mjesto: Zagreb, Croatia
Na proznim je stranicama osobito zanimljiv fragment iz autobiografije pokojne grofice Marije Pejačević Virovitičke, tiskane na engleskom u Nizozemskoj, koja u Hrvatskoj još nije objavljena, a svakako zaslužuje ozbiljnu pozornost. Arheolog Ivan Mirnik preveo je taj dosta zahtjevan i dug tekst i Književnoj Rijeci prepustio jedno čarobno, zaokruženo poglavlje o – putovnicama! Fragment naime ironički prikazuje neugodnosti s kojima se grofica sa svojih osam putovnica suočavala, ističući kako su nakon Drugoga svjetskog rata raseljene osobe i prognanici postali dokumenti, komadići papira i puki brojevi. 'Boja, veličina i tekst tih dokumenata određivali su tvoju vrijednost (...) Ako nisi imao dokument ili si posjedovao samo onaj niže vrijednosti, prijetilo ti je trunuti u logoru za izbjeglice (...) skrivati se ili umrijeti od gladi.'
Slobodan Novak u novoj kratkoj prozi Buđenje uz večernja zvona s podnaslovom U naslijeđenoj maniri živim jezikom ocrtava svoje 'plutanje u mlačnom moru rujanskog predvečerja po bonaci', oko Cresa i Lošinja, uz obalu 'kao u gustom sirupu, po mrtvoj utihi i na rubu tamna odraza naše velike šume', razmišljajući je li sva ova ljepota naša ili je, razbaštinjeni, našom samo zovemo. Promišljajući nepregledna morska prostranstva i prirodu kojom proživljava vlastiti život, borove osamdesetogodišnjake 'tvrdih iglica, raspucane kore, s mnoštvom suhih šišarki', probuđen pozivom na blagoslov sa zvonika ozareno zaključuje: 'Pa sve je to moje, majku mu! Sve ovo! Sve!'.
Dok Robert Ampuero daje ulomak iz svoga čileanskog svjedočanstva Naše gore list, a Fernando Jerez slavi Juliju Roberts, Juan Mihovilovich Hernandez donosi Delirij, Milan Osmak Herkulovu batinu, Ljubica Kolarić Dumić Kuću na prodaju, Tea Mayhew Don Bartola i njegove žene, Jovor Novak I zimi... s proljećem, Branko Križnjak Sjećanje na rat, Ivo Kajzer Roman za nagradni natječaj, a Željka Kovačević Andrijanić zaključuje da To nije-to.
Suvremenu čileansku književnu produkciju predstavila je Željka Lovrenčić iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, povezujući odličnu informiranost s beskrajnim entuzijazmom za hispanističke teme i autore.
Katica Čorkalo Jemrić osvrnula se ogledom Jubilej, nadasve vrijedan na pedeset godina plodnoga djelovanja hrvatske pjesnikinje, prevoditeljice i književne kritičarke Ljerke Car Matutinović, koja je objavila sedamnaest pjesničkih zbirki te niz eseja i kritika u dvadesetak hrvatskih i talijanskih časopisa. 'Shvaćajući cijeloga života zov pjesme kao sudbinu', Jemrićeva je istaknula kako se 'poetesa koja predvodi prvu ligu naših pjesnikinja dragovoljno predala slojevitom procesu razotkrivanja osebujnog i intrigantnoga lirskoga temperamenta, gradeći u dosluhu s polifonijom sadržaja i zvukova vlastitu poetiku.'
Igor Žic predstavlja Književni trag Dimitrija Popovića, a Željka Lovrenčić Dvije knjige o gradišćanskim Hrvatima u Mađarskoj.
U zimskom broju Književne Rijeke predstavljena je poezija čak jedanaestero poeta, od Czesława Miłosza, Tomislava Kovačevića, Jakše Fiamenga i Borbena Vladovića, do Elke Nyagolove, Andrije Vučemila, Arona Baretića, Marinka Kovačevića, Borisa Kazija i Alberta Nugenta. Broj donosi i prikaze recentnih izdanja te pregled najvažnijih kulturnih događaja.
Karakteristika je zimskoga broja Književne Rijeke mnogo kvalitetne recentne poezije, proze i drame vrhunskih hrvatskih umjetnika, uz nešto skromniju esejističku produkciju. Vrijedni prinosi i imena koje broj donosi potvrđuju važnost i kontinuitet kvalitete riječkoga književnog foruma. (Izvor:
Vijenac)
•
On-line izdanje Književne Rijeke 4/2011.
