Preskočite na glavni sadržaj

Iso Kršnjavi – poziv na znastveni skup

Hrvatski institut za povijest i Institut za povijest umjetnosti pozivaju sve zainteresirane za sudjelovanje u radu znanstvenoga skupa Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj, da se prijave do 1. lipnja. Skup se održava povodom obilježavanja 85. obljetnice Kršnjavijeve smrti, u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest, u studenome 2012. godine.
prijava: 01.06.2011
mjesto: Zagreb, Croatia
url: http://www.leonardcohen.com/
Izidor (Iso) Kršnjavi (Našice, 1845.- Zagreb, 1927.), istaknuti hrvatski političar, sveučilišni profesor, slikar, pravnik, školski reformator, književnik i prevoditelj rodio se u Našicama 22. travnja 1845., a umro u Zagrebu 3. veljače 1927. godine. Pohađao je franjevačku pučku školu i gimnaziju u Požegi, Zagrebu i Vinkovcima. U Osijeku je, kao suplent na tamošnjoj gimnaziji, počeo učiti slikati kod Huga Conrada v. Hötzendorfa. U programu osječke gimnazije prvi je iznio prijedlog o hrvatskoj stenografiji. Studirao je povijest i povijest umjetnosti u Beču. Na čast doktora filozofije promoviran je 1870. godine. Slikarstvo je studirao u Beču i Münchenu, te na studijskim boravcima u Italiji. U Hrvatskoj potiče osnivanje Društva umjetnosti 1868. God. 1877. postaje prvim profesorom povijesti umjetnosti i klasične arheologije na zagrebačkom Sveučilištu. Bio je i prvi ravnatelj Strossmayerove galerije slika u Zagrebu. U razdoblju od 1887. do 1891. u Beču je studirao pravo te stekao još jedan doktorat. Bio je imenovan za prvoga predstojnika (ministra) za bogoštovlje i nastavu u Zemaljskoj vladi u Zagrebu (1891.–1896.).

Nakon spaljivanja mađarske zastave na Jelačićevu trgu u Zagrebu, prilikom dolaska cara i kralja Franje Josipa I., morao je odstupiti s položaja te ponovno postaje sveučilišni profesor. Nakon sloma Austro-Ugarske Monarhije i nastanka Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca bio je prvi sveučilišni nastavnik umirovljen iz političkih razloga (1918.). Kršnjavi je u povijesti ostao zabilježen kao politički pragmatik. Najprije se koristio Strossmayerovom naklonošću i pristajao uz narodnjake, a zatim se priključio vladajućim mađaronima i bio njihov narodni zastupnik u hrvatskom Saboru. Konačno je pristupio frankovačkim pravašima.

Njegovom su zaslugom u Zagrebu osnovani Muzej za umjetnost i obrt (1880.) i Obrtna škola (1882.). Kao predstojnik odjela za bogoštovlje i nastavu proveo je niz reformi u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi. Njegove su ideje našle odjeka u tadašnjem europskom školskom sustavu (gombanje, ženske škole, reprodukcije umjetničkih djela u nastavi, škole za slijepe i gluhonijeme itd.). Počeo je izdavati znanstvenu biblioteku za sveučilišne studije. Utemeljio je Nastavni Vjesnik. Preuredio je Arheološki muzej i kupio zbirku kipova grofa Nugenta, tako da je hrvatski muzej bio jedan od najbogatijih u Monarhiji.

Za njegova je predstojnikovanja izgrađen i obnovljen veliki broj crkava (zagrebačka prvostolnica, grkokatolička katedrala u Križevcima, saborna crkva u Pakracu) i školskih ustanova (donjogradska gimnazija u Zagrebu i gimnazija na Sušaku). Ukupno je obnovljeno i podignuto preko 90 učevnih zavoda i više od 90 crkava. Njegova je zasluga likovni i dekorativni program uređenja reprezentativnih prostora vladina Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj ulici br. 10 u Zagrebu. Zahvaljujući Kršnjavom izgrađeni su brojni atelijeri i umjetnicima omogućeni poslovi na opremama objekata koje je poduzimao njegov Odjel. Uz profesuru uspješno se bavio likovnom kritikom ('O slikovnoj ljepoti', 'Gianbattista Tiepolo' i dr.) i estetičkim problemima graditeljstva ('Oblici graditeljstva u starom vieku i glavna načela građevne ljepote'). Osobit je interes posvetio talijanskoj kulturi.

U prozi je, uz opširne komentare, preveo Danteovu 'Božansku komediju'. Svoje doživljaje i razmišljanja o hrvatskoj politici zabilježio je u dnevniku ('Tagebuchbemerkungen 1887–1919'/'Zapisci iza kulisa hrvatske politike', Zagreb, I.-II., 1986.). Napisao je jedan roman i nekoliko drama. Osobito ga je fascinirao život sv. Franje Asiškoga kome je posvetio i neke književne radove. Kršnjavi je svojim organizacijskim sposobnostima i publicističkim djelovanjem obilježio jednu cijelu kulturnu epohu u Hrvatskoj.

Uvjereni smo da je znanstveni skup primjereno mjesto da se iz suvremene perspektive sagleda uloga i značenje dr. Ise Kršnjavija u hrvatskoj kulturnoj, umjetničkoj, znanstvenoj i političkoj povijesti.

Prijave za sudjelovanje na znanstvenom skupu primaju se do srijede, 1. lipnja 2011. g. na e-mail imance@hart.hr