U utorak, 21. prosinca, u 19 sati, u Arheološkome muzeju, otvara se izložba pod naslovom 'Donacije Numizmatičkoj zbirci Arheološkoga muzeja u Zagrebu 1990. - 2000.'. Za izložbu je odabrano oko tisuću primjeraka starog i novijeg novca, te medalja, od ukupno 6732 najraznorodnija predmeta poklonjenih Muzeju za njegovu Numizmatičku zbirku tijekom zadnjih dvadesetak godina.
vrijeme: 21.12.2010. 19,00
mjesto: Zagreb; Arheološki muzej, Trg Nikole Šubića Zrinskog 1
Numizmatička zbirka Arheološkoga muzeja u Zagrebu, koja danas broji više od 280.000 primjeraka novca i medalja iz najrazličitijih razdoblja, rasla je od samih početaka najviše dobrotom rodoljubnih darovatelja, kako iz domovine, tako i iz svijeta. Današnje brojčano stanje zbirke doseže broj od približno 278.000 predmeta.
Najznačajniji numizmatički poklon u razdoblju 1945. - 1990. god. bila je kad su Dragica i dr. Franjo Ivo Havliček iz Novog Vinodolskog poklonili svoju zbirku od 297 komada odabranog grčkog i rimskog te bizantskog novca, kao i nekoliko staroegipatskih predmeta. Najveću donaciju u razdoblju 1990. - 2010. god. čini zbirka medalja i to hrvatskih plaketa i medalja, plod dugogodišnjeg sakupljanja Viktora i Berislava Kopača, dar nedavno preminule gospođe Ane Kopač iz Zagreba iz 2001. god., koja sadrži 2189 primjeraka medalja, značaka i novca - 1145 medalja i autorskih značaka, 1021 značaka, kao i 5 primjeraka novca i drugog relevantnog materijala.
Budući da je ta po mnogočemu jedinstvena donacija već bila izložena 2005. god., u ovoj prigodi nije izložen niti jedan primjerak iz bogate Zbirke Kopač.
Veliku hvalu Muzej duguje i gospodinu Mili Milkoviću (St. Petersburgh, Florida, SAD) koji je nesebičnom gestom 2003. god. poklonio medalje što ih je Ivan Meštrović izradio u Sjedinjenim Američkim Državama, a do tada su u Hrvatskoj bile nepoznate. God. 2006. je Vjekoslava - Slavica – Kerdić, kći velikog hrvatskog medaljera i kipara Ive Kerdića, darovala 46 medalja – veći dio, 35 darovanih medalja, djela su njezina oca izrađena u različitim materijalima (sadra, bronca, bjelokost) i tehnikama izrade. Različite su veličine, a datiraju iz vremena od 1910. -1953. god.
Vrlo velike i značajne bile su i dosadašnje donacije Vladimira Mataušića iz Zagreba, vrsnog rezbara i medaljera: zadnja njegova donacija brojala je 1056 predmeta. Izložba bi zbog toga mogla biti naslovljena 'Donacija Vladimira Mataušića i ostalih darovatelja', jer je najviše izloženih predmeta poteklo upravo iz njegove radionice.
Sav izloženi materijal - otkovi i alat za medalje i medaljice, značke i slično - pružaju odličnu sliku političkih, vjerskih, kulturnih i gospodarskih prilika u Hrvatskoj i državi u čijem sklopu se nekada nalazila. Najvrijedniji izložak svakako je unikatni rimski kalup za naličje brončanog novca cara Konstantina I (306/7.-337.) iz poznate sisačke kovnice, nastao između 321. i 324. god.
Ovom prigodom pripremljen je i bogato ilustriran katalog sa čak 835 kataloških jedinica.
