pretraživanje
rssizložba
X.trijenale hrvatskoga kiparstva
|
vrijeme: 20.10.2009.
- 20.12.2009.20,00
mjesto: Zagreb; Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2 organizator: Gliptoteka HAZU url: http://info.hazu.hr
X.trijenale hrvatskoga kiparstva održava se od 20. listopada do 20. prosinca u Gliptoteci HAZU, Zagreb. U sklopu Trijenala predstavlja se izložba nagrađenih djela I.-IX.trijenale hrvatskoga kiparstva, projekcija svih djela koji su bila izložena od 1.-9.trijenala, izložba odabranih djela 2006.-2009. te samostalna izložba dobitnika Velike nagrade IX.trijenala hrvatskoga kiparstva – Danijel Kovač. Ocjenjivački sud: Daniel Kovač. dr.sci. Leonida Kovač, mr.sci. Nataša Ivančević, Vesna Mažuran Subotić, dr.sci.Vinko Srhoj, predsjednik. 'U bogatom i opsežnom repertoaru likovnih izložaba u Hrvatskoj napose se izdvajaju bijenalne i trijenalne izložbe, koje su već prepoznatljivo upisane u izložbeni kalendar i likovnu kroniku. Dakako, među njima je i Trijenale hrvatskoga kiparstva. Zaslugom Gliptoteke HAZU,prema zamisli likovnih umjetnika, povjesničara umjetnosti na čelu s Anom Adamec i Vladom Bužančićem, Trijenale je ustanovljen 1982.godine. Dakle, bio je to Prvi trijenale, prvijenac koji su Darko Schneider i Davor Matičević popratili autorskim tekstovima. Tako se te daleke i davne godine rodio Trijenale koji je uhodanim trogodišnjim ritmom stigao do 10.obljetničkog izdanja. Trijenale je ove godine svečar i jubilarac! Uokvirijuće trogodišnje razdoblje, Trijenale sabire i zbraja kiparske umjetnine nastale u tom zadatom okviru i vremenskom luku. Znači, Trijenale je presjek kroz trogodišnje kiparsko stvaralaštvo. Odabir radova se podastire javnosti i daje na uvid publici. K tome, Trijenale kodira suvremenu situaciju na području kiparstva i aktualizira u međuvremenu nataložena pitanja. On je ulančan u nisanku koju čine srodne periodične likovne priredbe, primjerice Zagrebački salon, Salon mladih, Trijenale hrvatskoga crteža, Trijenale hrvatske grafike .... koje zajedno stvaraju preglednu i razglednu panoramu likovnjaštva u Hrvatskoj.  Ines Krasić, e-male / e-fe-male, 2000. Time se potvrđuje veliki kreativni potencijal hrvatskih likovnih umjetnika, raznolikost likovnih poetika u zemlji duboko tradirane likovne kulture. Trijenale je nastao u vrijeme kada nisu bile uobičajene toliko učestale i brojne izložbe, niti su tiskani reprezentativni katalozi. Stoga su te velike manifestacije bile isčekivanje kao značajni prelomni događaji. Bili su to susreti s brojnim djelima koje publika inače nije imala prilike vidjeti u drugim prostorima, a ni izložena djela nisu bila kataloški dokumentirana. Na tim izložbama zajedno izlagali su umjetnici potvrđenih stvaralačkih opusa i posve mladi autori koji su tek započinjali svoje umjetničke karijere, što zorno posvjedočuje i zrcali I.trijenale, podnaslovljen nazivom Konfrontacije. Prezentirana su djela 122 autora među njima tada najstariji bili su A.Augustinčić, F.Kršinić, Lj.Ivančić, R.Goldoni,K.Kantoci, V.Bakić, B.Ružić, I.Sabolić, V.Michieli, L.Bezeredi, M.Lah kao i tada vrlo mladi autori, dolazeća generacija P.Barišić, P.Bogdanić, S.Drinković, E.Schubert, G.Žuvela, K.Kovačić, K.Hraste i ostali. Te izložbe bile su i senzacija i povod za vođenje stručnih razgovora i polemika. U tekstovima predgovora Ocjenjivačkog suda prvih četiriju trijenala naglašen je odnos prema tradiciji hrvatskog kiparstva i kiparskim velikanima, osobito Ivanu Meštroviću i Antunu Augustinčiću, a Ivana Kožarića se navodi već u tekstu 1982. kao doajena suvremenoga kiparstva u Hrvatskoj. Potencirano navođenje imena dominantnih hrvatskih kipara iz današnje se perspektive iščitava kao potreba za snažnim osloncem za tumačenja i iskorak u nove likovne poetike. Nekadašnja nemogućnost nesputanoga cirkuliranja vizualnih informacija o likovnim događanjima na svjetskoj likovnoj sceni nije umanjila istraživanje naših umjetnika; informacije o likovnim događanjima nadopunjavali su tekstovi ili citirani separati relevantnih svjetskih teoretičara. Svakidašnjica realnoga života bila je paralelni svijet, mogućnost za inspirativno ali ne i za predmetno inkorporiranje u likovni iskaz.' Ariana Kralj
|
|
(I.P., 16.10.2009) |
Ispiši stranicu
