Preskočite na glavni sadržaj

Zlatni čamac 2010 - literarna turneja

U ponedjeljak, 22. studenog, u 19 sati, u HDP-u, Zagreb, održava se književna turneja Zlatni čamac 2010. Nastupaju slovenski pisci: Tatjana J. Jamnik, Barbara Korun, Jani Kovačič, Taja Kramberger, Iztok Osojnik, te hrvatski pisci: Ana Brnardić, Arsen Dedić, Ivan Herceg, Ervin Jahić, Sanja Lovrenčić, Branko Maleš, Sonja Manojlović.
vrijeme: 22.11.2010. 19,00
mjesto: Zagreb; HDP, Basaričekova 24
url: http://www.hdpisaca.org
Tatjana T. Jamnik, rođena 1976., je diplomirala slovenski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. 2009. je izdala pjesničku zbirku Brez. Piše poeziju i kratku prozu, objavljivala je po slovenskim i inozemnim literarnim revijama, antologijama i zbornicima. Uzdržava se prevođenjem književnosti s češkog i poljskog (2009. je primila nagradu za najboljeg mladog prevoditelja), uređivanjem i lektoriranjem istog te podučavanjem slovenskog kao stranog jezika.

Barbara Korun, rođena 1963., je diplomirala slovenistiku i komparativnu književnost. Već u tijeku studija počela je predavati na ljubljanskim gimnazijama, a sad je lektorica i dramaturginja u SNG Drama. Nakon izlaska prve knjige, zbirke pjesama Ostrina miline (1999.), za koju je dobila nagradu za najbolji prvenac, počinje nastupati s recitiranjem svoje poezije, a i kao moderatorka literarnih razgovora i interpretator raznovrsne poezije. Sudjelovala je s Ludwigom Hartingerom pri pripremi knjige Ikarjev let (iz neobjavljenih pjesama Srečka Kosovela), a zajedno sa svjetski poznatim glazbenikom – tolkalistom Zlatkom Kaučičem – je 2006. snimila CD Vibrato tišine, s pjesmama Srečka Kosovela. Barbara Korun je bila izabrana za predstavnicu Slovenije u europskom projektu 'Ruhr 2010'. Knjiga njenih izabranih pjesama, u prijevodu pjesnika Thea Dorgana, doživjela je vrlo pohvalan odjek u Americi i Irskoj. O samom procesu prevođenja, o autorici i Sloveniji tom prilikom je bio snimljen i 45. minutni dokumentarac »Songs of Earth and Light«, redatelja Padraiga Trehya,a u produkciji irske nacionalne televizije (premijerno prikazan na literarnom festivalu u Corku, veljače 2006.).

Jani Kovačič, rođen 1953., već od samog početka piše poetične storije o ljudima i cinične parodije te svakidašnje pjevne pjesme, a također i zahtjevne zvučne slike. Aforističan stil, ironični silogizmi i dječja naivnost krase njegove tekstove. Narodni gradski trubadur, izumitelj, istraživač ljudskih duša i besmrtni individualac. Silno obožava ljudsku glupost: Glupost je kralj svega! Istinski antiheroj, pristaša novog humanizma i solidarnosti, privržen bratstvu i različitosti te lagodnom životu. Slava je nepotrebno breme koje čini stvari predvidljivim. U KUD-u France Prešeren predstavljao svoje pjesme iz novog ciklusa Akkustik teArter. Postao je komotan i ne izdaje više ploče ni tu ni tamo. Preostaju vam samo nastupi – delirij neponovljivosti i bombe sjećanja. Prilikom osamostaljenja Slovenije je s Tolovajskim baladama najavio privatizaciju u svim oblicima, a godinu dana prije ulaska u Europu je, u Bulevar Bankrotu (2003.) najavio gubitak identiteta i ispraznu proždrljivost. Oproštaj od XX stoljeća otpjevan je na albumu Balade s ceste I i II. A Postbožićni psalmi najavljuju nova vremena post-biblijsko-mitskih širina. Jazz je postao globalni etno i u Jazzitettah (2006.) stvara novi tip urbanog jazza. Studijski nastupi s premijernim izvedbama stare srednjovjekovne trubadurske glazbe (2007.) otkrivali su djeliće tog perioda u slavenskim zemljama. Zanimljiv nastup s grupom mladih glazbenika Slovenia United predočava narodne motive. Mada: Jazzitette su glazba XXI stoljeća i zato su i najviši domet programa Akkustik teArter. 2009. je izdao knjigu KNJIGA i pripremio koncert Prastarih pjesama. Za 2010. priprema nastup Dizel Slavček & Godba na dihala s džepnim puhačkim orkestrom, a s pjesmama za koncerte, fešte i ulice.

Taja Kramberger, rođena 1970., pjesnikinja, esejistica, prevoditeljica, antropologinja povijesti. Glavna je urednica Monitora ZSA – Revije za povijesnu, socijalnu i druge antropologije, koju izdaje koparska Univerza na Primorskem (Založba Annales). Živi u Kopru i zaposlena je na Fakultetu za humanističke studije u Kopru. Do sada je objavila sedam knjiga poezije, pet na slovenskom: Marcipan (1997.), Spregovori morje (1999.), Žametni indigo (2004.), Vsakdanji pogovori (2006.), Opus quinque dierum (2009.). Austrijski bibliofilski izdavač Edition Thanhäuser iz Ottenshheima, objavio je dvojezičnu zbirku Gegenströmung/Protitok (2002.). Višejezična knjiga Mobilizacije / Mobilizations / Mobilisations / Mobilitazioni je izašla 2004. (Tropos Ljubljana & Zrakogled Koper). Njene pjesme su objavljivane u različitim literarnim antologijama i revijama na različitim jezicima. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim književnim susretima u Europi i Kanadi. Na slovenski prevodi književna djela (niz revijalnih publikacija, 5 knjiga, među njima Roberta Juarroza, Michelea Obita, Neringo Abrutyte, Ga Xingjiana) i znanstvene tekstove (Pierra Bourdieua, Loďca Wacquanta, Rolanda Barthesa, Lucette Valensi, Nathana Wachtela, Michela de Certeaua, Denis Jodelet, Iana Kershawa, etc.), objavila je niz eseja i tekstova o literaturi i umjetnosti.

Iztok Osojnik, rođen 1951., komparativist, filozof, pjesnik, slikar, pisac, esejist, prevoditelj, alpinist, turistički vodič, putnik. Osnivač mnogih umjetničkih pokreta, suosnivač anarhističnog »podrealističnog pokreta«, umjetničkog 'Garbage art' (Kjoto) i glazbenog 'Papa Kinjal Band', 'Hidrogizme' te drugih značajnih umjetničkih ustanova ili festivala (Galerija Equrna, Trnovski terceti, Pogovori v vili Herberstein, Vilenica, Revija v reviji, Zlati čoln i drugih). Diplomirao je komparativnu književnost na Sveučilištu u Ljubljani (1977.), poslije diplomski studij završio u Osaki, a trenutno završava doktorat iz historijske antropologije na FHŠ u Kopru. Do sada objavio 26 autorskih knjiga poezije (zadnja izdana je Izbrisano mesto, Aleph, 2010.), 4 romana i 2 zbirke eseja i studija. Njegove knjige i djela su objavljena na više od 25 jezika, a za njih je dobio niz domaćih i stranih nagrada. Živi i radi u Ljubljani.