Sažetak pojava u drugom dijelu 20. stoljeća


Babićevom slikom i raspadom Austro-Ugarske završavamo prikaz likovne baštine Hrvatske početkom 20. stoljeća. U sažetom pogledu ostatka 20. stoljeća možemo posebno istaći dva karakteristično različita, spomenicima izuzetno bogata, po problemima zanimljiva i dometima značajna razdoblja: između dva rata i poslije Drugog svjetskog rata. U međuratnom, razdoblju hrvatski arhitekti "zagrebačke škole" dali su značajan prilog modernoj europskoj arhitekturi (D. Ibler, S. Planić, M. Kauzlarić, Z. Strižić, E. Weismann i dr.), a ujedinjeni sa slikarima aktivno su se upleli u društvene tokove socijalno-kritički usmjerenim pokretom Zemlja (1929-1935. K.Hegedušić, M. Detoni, V. Svečnjak, O. Postružnik i dr.). Slikarstvom dvadesetih godina dominira volumen (Proljetni salon), a tridesetih boja. U skulpturi F. Kršinić, povratkom na sažetu majolovsku formu, vraća nakon Meštrovićevih zanosa i skulpturu njenoj pravoj biti. Međutim, avangardna kretanja europske i svjetske umjetnosti nemaju u Hrvatskoj značajnijeg odjeka. Ali zato se u razdoblju poslije II. svjetskog rata, naprotiv, naglo preskače propušteno i brojni slikari uključuju se u najsuvremenija strujanja od op-arta i enformela nadalje. Pojava apstrakcije u Hrvatskoj (grupa Exat, 1952. u Zagrebu i dr.) i sloboda umjetničkog stvaranja koju uspijevaju izboriti hrvatski umjetnici i kritičari - za razliku od ostalih europskih socijalističkih zemalja gdje vlada socijalistički realizam, kao što, je prvih poslijeratnih godina i u nas vladao - dokazuje i na likovnom planu da Hrvatska pripada zapadnoj kulturi. To se naročito otjelovljuje u kombinaciji što se u Europi prvi put ponavlja nakon ruske avangarde dvadesetih godina: da spomenik Revolucije po državnoj narudžbi "istočne", socijalističke teze bude oblikovan rječnikom "zapadne" apstraktne umjetnosti (V. Bakić, D. Džamonja). Ali poslijeratna skulptura u Hrvatskoj obiluje izrazitim individualnostima (K. Angeli-Radovani, B. Ružić, Š. Vulas i dr.). Osim arhitekture koja je također u toku zbivanja europskih i svjetskih, razvijaju se primijenjene umjetnosti i industrijski dizajn (B. Bernardi), a naročito umjetnost novih medija u kojima "zagrebačka škola" animiranog filma u međunarodnim razmjerima zauzima istaknuto mjesto. I to upravo po likovnoj komponenti i razini ostvarenja. Po nizu djela koja ne slijede crtačku, nego slikarsku tradiciju, pripada joj primat, a trebalo bi ih, možda, umjesto u okviru animiranog filma vrednovati u kategoriji "kinetičkog slikarstva" (Z. Bourek, Z. Gašparović i dr.). Crtačka struja (B. Dovniković, N. Dragić i dr.) dobila je već najviša međunarodna priznanja (D. Vukotić, prvi Oskar za jednog europskog autora, 1962. godine). Međunarodnu reputaciju stekli su i brojni naivni slikari, među kojima naročito mjesto zauzimaju seljaci-slikari međuratnog razdoblja (M. Virius, I. Generalić i drugi).

Pokušaj da se po prvi put prikaže sinteza povijesti likovnih umjetnosti na tlu Hrvatske od prethistorije do 20. stoljeća bio je veliki zadatak, otežan podjednako raznolikim strukturama triju kulturno-povijesnih regija (Istre s Kvarnerom i Primorjem - Dalmacije - sjeverne Hrvatske), kao i izvanrednim kontinuitetom stvaralaštva zbog kojeg su sva razdoblja zastupljena brojnim kvalitetnim spomenicima. Cilj prikaza nije ni mogao biti da se ponudi cjelovita i iscrpna informacija, nego samo da se pobudi interes za bolje upoznavanje bogate riznice umjetničkog blaga Hrvatske i probleme interpretacije koje ona postavlja suvremenom promatraču.

Pokušali smo pokazati da kao što se umjetnička baština Hrvatske ne može razumjeti izvan konteksta europske, ni europska se povijest umjetnosti ne može cjelovito sagledati bez hrvatske likovne baštine. 

   Ispiši stranicu
  • VoxFeminae.net - Treba prevrednovati pojam svetog i pojam religije - razgovor s Juliom Kristevom
  • Forum.tm - CEKATE - animator kulture - dio serijala Kultura u kvartu, Branimire Lazarin
  • FilmNewEurope.com - Zagrebačko kino Metropolis europsko je kino mjeseca - razgovor sa Zlatkom Vidačkovićem
  • Lupiga.com - Medijima se nismo bavili četvrt stoljeća i eto dokle smo stigli - Ivica Đikić o medijskoj strategij

  • http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
    Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
    Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
    Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu