Kazalište


Malo je koja kultura uspjela odolijeti Talijinu zovu i ne razviti barem rudimentarne oblike kazališne umjetnosti, pa tako ni hrvatsku kulturu taj zov nije zaobišao. Od folklornog kazališta, preko izvedbi crkvenih drama od strane srednjovjekovnih bratovština, procvata svjetovnog kazališta u renesansnim dalmatinskim komunama, i nadasve Dubrovniku, bujnog baroknog izraza kojim se kazališna umjetnost u Hrvatskoj više ne zadržava isključivo na obali, već prodire i u kontinentalne krajeve Hrvatske i u tamošnja vjerska, ponajviše isusovačka učilišta, pa do pokušaja profesionalizacije hrvatskog glumišta sredinom 19. stoljeća i konačnog dovršetaka tog procesa za blistave Miletićeve ere potkraj 19. stoljeća, i sve do današnjih dana, hrvatsko kazalište neprestance odgovara na izvanjske poticaje kulturnog kruga kojemu pripada, kako u izvedbenom tako i u tekstualnom pogledu, ali i stvara vlastite autohtone oblike.

Iako je sve do sredine 19. stoljeća u rukama lokalnih amatera, ova je pozornica ipak potaknula razvitak domaćeg dramskog stvaralaštva pa i iznjedrila, uz neke poticaje iz inozemstva, i velike autore poput Marina Držića. Hrvatski se kazališni izraz gradio kako na prijevodima stranih klasika, u starijim razdobljima često i na preradbama, tako i na djelima domaće dramatike koja su, katkad u stopu a katkad s malo većim odstojanjem, pratila strane, evropske i svjetske modele, ali i donosila specifično, domaće obojenje. Posljednjih se pak desetljeća i u nas razvio oblik kazališta koji ne počiva na unaprijed fiksiranom tekstu, već taj tekst nastaje na pozornici, kao proizvod zajedničkog rada ansambla, ili se pak posve odustaje od teksta i istražuju druga od niza izražajnih sredstava koja su na raspolaganju izvedbenim umjetnostima.

Profesionalizacijom hrvatskog kazališta tijekom 19. stoljeća na našoj je sceni sve manje svestranih amatera, a počinju se polako profilirati najraznovrsnije kazališne struke te se kroz njih potvrđuje osnovno obilježje kazališne umjetnosti kao kolektivne djelatnosti, koja se ostvaruje kako kroz zajedništvo izvođača i publike, tako i u zajedničkom stvaralaštvu dramskog pisca, režisera, glumaca, scenografa, kostimografa, autora scenske glazbe, oblikovatelja svjetla... pa sve do binskih radnika. A ne smijemo ni zaboraviti one nešto zainteresiranije promatrače iz prvih redova partera: kazališne kritičare i teoretičare.

To je kazalište tijekom stoljeća u ovdašnjim sredinama mijenjalo svoju društvenu važnost: ono je od bitnog elementa društvene povezanosti unutar naših srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih dalmatinskih komuna, preko svoje prvenstvene uloge prenositelja određenih moralnih pouka unutar sfera vjerskih učilišta, u 19. stoljeću često prerastalo u političku tribinu da bi mu se u 20. stoljeću ipak smanjio taj javni značaj, što mu je omogućilo da se više posveti vlastitoj estetici pretvarajući se u gotovo elitističku umjetnost. Međutim, u tom burnom stoljeću ni kazalište nije ostalo imuno na hirove politike koja je katkad grubo zadirala u njegovu sferu.

Ostaje nam vidjeti što će nam donijeti ovo upravo započeto, 21. stoljeće, u koje nas je uveo novi naraštaj hrvatskih dramskih pisaca koji polako, usporedo s novom evropskom dramatikom, osvajaju hrvatske pozornice. Da li je hrvatsko kazalište u krizi ili nije, zaključite sami. Od nas samo mala sugestija: nema većeg kreativnog poticaja od krize, a s vremena na vrijeme nastane pokoja doista izvrsna predstava. I upravo zbog toga je kazalište umjetnost koja još uvijek ima mnogo toga za reći, pa i u Hrvatskoj. Zato, idite u kazalište! Ali prije toga pogledajte što vam o njemu nude naše stranice.

Lada Muraj

Povijest – Nikola Batušić
  Počeci
  Humanizam i renesansa
  Barokno kazalište
  Prosvjetiteljstvo
  Od hrvatskoga narodnog preporoda do moderne
  Između dvaju svjetskih ratova
  Suvremena zbivanja

Hrvatska kazališna kritika - Lada Muraj

 


   Ispiši stranicu

http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu